|
LOKALNI PROIZVODI I SPECIJALITETI: VURDA, KACKAVALJ...
|
Opstina Babusnica je deo Pirotskog okruga. Okruzena
je pirotskom i belopalanackom opstinom sa severa, bugarskom granicom sa
istoka, vlasotinackom i crnotravskom opstinom sa juga i gadzihanskom
opstinom sa zapada. Sediste opstine je Babusnica, a cini je jos 52 sela:
Aleksandrovac, Berduj, Berin Izvor, Bratisevac, Brestov Dol, Bogdanovac,
Vava, Valnis, Vuci Del, Veliko Bonjince, Vojnici, Vrelo, Gornje Krnjino,
Gornji Strizevac, Gorcince, Grncar, Donje Krnjino, Donji Strizevac, Dol,
Draginac, Ducevac, Zavidince, Zvonce, Izvor, Jasenov Del, Kaludjerevo,
Kambelevac, Kijevac, Leskovica, Linovo, Ljuberadja, Malo Bonjince,
Masurovac, Mezgraja, Modra Stena, Nasuskovica, Ostatovica, Preseka,
Provaljenik, Radinjince, Radosevac, Radosin, Rakita, Rakov Dol, Raljin,
Resnik, Stol, Strelac, Studena, Suracevo, Crvena Jabuka, Strbovac. Babusnica se nalazi na magistralnom putu M-9 od
Leskovca ka Pirota koji povezuje autoput E-75 (ka jugu Evrope) i autoput
E-80 (ka istoku Evrope). Udaljena je 65 km jugoistocno od Nisa, 25 km
jugozapadno od Pirota i 55 km severoistocno od Leskovca. Babusnicka opstina je smestena u dolini reke
Luznice i na obroncima okolnih planina. Reka Luznica gradi Luznicku
kotlinu koja ima nadmorsku visinu izmedju 470 i 520 metara. Babusnica se
nalazi na 485 metara nadmorske visine. Luznicku kotlinu okruzuje Suva
planina na zapadu, planina Ruj na jugu i Vlaska planina na severoistoku.
Suva planina pocinje od sela Ljuberadja i proteze se ka severozapadu, a
najvisi vrh u Babusnickoj opstini je 1535 metara (dalje ka severozapadu
je Trem, 1810 metara). Juzno od sela Ljuberadja pocinje gromadna planina
Ruj sa najvisim vrhom 1706 metara. Ova planina se produzuje ka jugu u
Vlasinsku planu, Cemernik, Besnu kobilu i dalje kroz Makedoniju. Veoma
upadljiv vrh istocno od Babusnice je Stolski kamen sa nadmorskom visinom
od 1239 metara. On je obronak Vlaske planine ciji je najvisi vrh 1442
metara. Reka Luznica izvire na severu opstine blizu sela
Radosevac. Neposredno pre sela Ljuberadja postaje znatno veca zbog
nekoliko vrela i izvora koja se nalaze na vrlo malom prostoru. Ranije se
na tom mestu reka uvecavala nekoliko puta, ali je sada najveci deo tih
vrela i izvora iskoriscen za niski vodovod. Poznata osobina Suve planine
je da na samoj planini skoro da nema izvora, tako da voda izvire u
obliku vrela na njenim obroncima. Medjutim, Ruj nije takva planina, tako
da sa te strane dolazi reka Murgovica, sastavljena od mnogobrojnih
planinskih potoka. U Ljuberadji se ova reka spaja sa Luznicom, dalje
tece pod imenom Luznica do sela Svodje koje pripada Vlasotinackoj
opstini i tu se spaja sa rekom Vlasinom. Manji deo opstine zahvataju
reke Jerma i Tegosnica. Babusnica ima nesto hladniju klimu nego sto bi se
to ocekivalo za njenu geografsku sirinu i duzinu zbog nesto vece
nadmorske visine, kao i zbog efekta temperaturne inverzije koji je
karakteristika luznicke kotline, odnosno hladan vazduh pada nocu na dno
kotline tako da su noci prilicno hladne (to je narocito upadljivo leti). Najznacajniji turisticki centar u opstini Babusnica
je Zvonacka banja. Nalazi se na 28 km istocno od Babusnice. Otpriliko
isto toliko ima i od Pirota, odnosno 14 km putem ka Dimitrovgradu (to je
put Nis – Sofija), a zatim jos 14 km dolinom reke Jerme. Ova banja
nalazi se na 680 metara nadmorske visine na izuzetno atraktivnoj
planinskoj lokaciji, a pre svega poznata je po svom blagotvornom uticaju
na nervni sistem coveka. Trenutno se gradi malo vestacko jezero na Raljinskoj recici koja je pritoka Murgovice. Planira se da jezero bude dugacko oko 200 metara i siroko oko 40 metara. Brana je postavljena neposredno iznad niza vodopada na Raljinskoj recici koji su poznati pod imenom skokovi. Jezero ce biti oko 500 metara udaljeno od sela Raljin koje se nalazi na putu od Babusnice ka Zvonackoj banji. Opste
informacije: Geografska sirina: 43.03 sever i geografska duzina
22.25 istok; 124 km granica opstine, 18 km sa Bugarskom, 529 km
kvadratnih; 15 734 stanovnika po popisu od 2002 (za 3599 manje nego
1991); Poginulo u ratovima: I Balkanski rat: 250, I Svetski rat: 468;
Solunski front: 322; II Svetski rat: 820 ljudi; Zadnji ratovi: 3;
poljoprivredno zemljiste 30 000 hektara, od toga 50% oranice, 46%
livade, visegodisnji zasadi 4%; sume oko 20 000 hektara; Etnicka struktura stanovnistva: Ukupno 15 734, Srbi
14141, CG 2, Jugosloveni
56, Albanci 1, Bosnjaci 1, Bugari 1017, Vlasi 1, Makedonci 5, Muslimani
1, Nemci 1, Romi 128, Rumuni 1, Rusi 1, Hrvati 6, ostali 1, neizjasnjeni
i neopredeljeni 256, Nepoznato 113.
|